More than 900,000 NZers take part in Te Wa Tuku Reo Māori

From Midday Report, 12:57 pm on 14 September 2020

E whai ana a te taura whiri i te reo Maori kia kotahi miriona tangata e korero ana, e waiata ana, e whakanui ana hoki i te reo - i te wa kotahi, i tetahi wa tuku reo Maori kaore ano kia kite - i te wiki o te reo Maori.

E tohu ana tēnei i te rā me te hāora i tāpaetia ai e tētahi ranga toa o te reo Māori tētahi petihana i te tau 1972 tahi mano, iwa rau, whetu tekau ma rua, i ngā kaupae o te whare pāremata, e whakahau ana kia whakaakona te reo ki ō tātou kura. 

I kohia e rātou ngā waitohu o ngā tāngata o Aotearoa e toru tekau mano/30,000.  

Ka maumahara tonu tātou ki te hunga nāna te reo i whakatairanga i te wā kāore tērā mahi i paingia e te hapori, e te ao tōrangapū anō hoki. 

A, tae atu ki te ra nei - tata ki tetahi miriona tangata ki te kōrero Maori i te poututanga. 

Hundreds of thousands of people gathered around the country at Midday today to embrace te reo Māori in some way.

The significance of today marks when Nga Tamatoa arrived at parliament in 1972 to deliver a 30,000-strong petition calling for te reo to be taught in schools - at a time when it was not politically or socially acceptable to do so.

Almost 50 years on - we have workplaces, schools and communities signing up to Te Wā Tuku Reo Māori - the Māori language moment - set up by the Māori Language Commission.

The aim was to get one million people to speak te reo at the same time in Aotearoa - to represent the Commission's goal to have one million speakers by 2040.

One of the schools taking part was Beckenham School in Otautahi. 

Māni Dunlop spoke to the principal, Sandy Hastings.